Jeste li poznati po svojoj točnosti kao švicarski sat ili spadate u grupu ljudi koji stalno kasne zbog klasične “crne rupe” koja guta svaku minutu?
Možda će vas ovo začuditi, ali naš odnos s vremenom otkriva važne osobine našeg karaktera. Na primjer, osobe koje uvijek dolaze ranije obično su precizne, uredne i organizirane, no ove osobine, osim što su dobra navika, mogu biti i znak anksioznosti i potrebe za držanjem stvari pod kontrolom.
Što reći za one koji stalno kasne, one koji izluđuju prijatelje, partnere i kolege svojim kašnjenjem? Prema riječima psihologa, tendencija kašnjenja ne ovisi samo o neorganiziranosti, već i o nesvjesnim psihološkim porivima ili čak ozbiljnijim poremećajima...

Točnost, nažalost, nije prirodni instinkt koji pripada svima. Naravno da se svima može dogoditi da ponekad zakasne koju minutu: gužva u prometu, kašnjenje prijevoza, budilica koja nije zvonila... no, neke osobe žive u stanju kroničnog kašnjenja.
To su osobe koje koriste “akademsku četvrt” kad su u pitanju sastanci, koje teško obavljaju zadatke na vrijeme i koje zbog toga bivaju kritizirane od strane prijatelja i kolega.
Ovdje stvar postaje ozbiljna: u srži ovog problema može se nalaziti mentalni poremećaj. U biti, neki znanstvenici tvrde da se taj problem nalazi na istoj strani mozga kao i ADHD - poremećaj pažnje s hiperaktivnošću. Drugim riječima, i u ovom slučaju, problem je u nedostatku samokontrole i iskrivljene percepcije.
Osoba ne procjenjuje dobro vrijeme potrebno za izvršavanje zadataka i zbog toga uvijek kasni.
No, ne smijemo izostaviti i niz psiholoških razloga i karakternih osobina koje osobu guraju da je se čeka.
Od vječnog multitaskera, odnosno osobe koja radi više zadataka istovremeno umjesto da se koncentrira na jedan po jedan zadatak, do buntovnika koji se ne podvrgava obavezama i pravilima tvrtke ili društva jer smatra da je određeno radno vrijeme ograničenje njegove slobode i nije u skladu s njegovim unutarnjim ritmom.
U ovom zadnjem slučaju kašnjenje je oblik nesvjesnog protesta, pokušaj da se barem djelomično nadoknadi vrijeme koje dnevne obaveze oduzimaju.
Drugi mogući nesvjesni razlog stalnog kašnjenja je želja da se privuče pažnja drugih: osoba koja kasni na važan događaj, obično dobiva sve oči uprte u nju.
Očigledno postoji još psiholoških razloga za kronično kašnjenje, više vezanih uz osobne priče: upravo zbog toga je važno da oni koji nikad ne mogu biti točni, naprave psihološku introspekciju i poštuju određenu dnevnu rutinu koja može pomoći u rješavanju tog problema.

KAKO TO POPRAVITI?

Prepoznali ste se u opisu? Ništa nije izgubljeno... možete se lako “očistiti” od navike kašnjenja slijedeći neke od ovih savjeta:

• NAUČITE KORISTITI ROKOVNIK

Organizacija vremena zajedno s upravljanjem obavezama ključni su za sprječavanje mogućih kašnjenja. Između dviju obaveza, ostavite si 15 minuta prazno... jedino tako ćete izbjeći dolazak u zadnji tren.

• SMANJITE BROJ OBAVEZA

Ne možete biti na dva mjesta u isto vrijeme, osim ako nemate dar sveprisutnosti. Stoga, ako vidite da nećete stići, odgodite termin i pokušajte biti točni barem na sljedećem terminu.

• ORGANIZIRAJTE GARDEROBU

Jedan od najboljih trikova za trošenje što manje vremena je organizacija garderobe. Nemojte je slagati po sezonama ili po bojama, već kao cjelokupni look.

• NE DRUŠTVENIM MREŽAMA

Na njima gubimo ogromne količine vremena. One odvlače pažnju, prekidaju, hipnotiziraju nas, uglavnom, usporavaju nas. Kada imamo zacrtani plan, i ritam mora biti što agilniji kako bi izbjegli kašnjenje. Najefikasnije rješenje jest da ne surfate po društvenim mrežama. To možete raditi nakon što završite s obavezama.

• POŠTOVANJE

Ukoliko niste uspjeli biti točni, nemojte izmišljati opravdanja! Priznajte da imate problem oko upravljanja vremenom i iskreno se ispričajte. Kašnjenje je nedostatak poštovanja prema drugima. Razmislite: svaki put kad vas netko čeka, indirektno mu komunicirate da nemate dovoljno obzira prema toj osobi.