Od onih pretjeranih i gotovo komičnih, do onih umornih koji su neizbježni u trenutku kad nas probudi budilica; od preslatkih bebinih, do onih studentskih: zijevanje je, zna se, zarazno, i gotovo je sigurno da ćete dok stignete do kraja ovog članka imati jaku želju da i vi zijevnete. No, zašto zijevamo? Zbog pospanosti, umora ili gladi? Iako svi, ali baš svi zijevamo, kod uzroka tog podražaja ne postoje podijeljene teorije. No, koje su najpouzdanije? Koji je pravi motiv koji nas tjera da zijevamo?
Svi to radimo. Od jutra do mraka, 7-8 puta dnevno. Skoro 220 000 puta u našem životu. Zijevanje ne traje dugo: traje samo 6 sekundi! Obrnuto, organi koji su uključeni u dišni aparat (i šire) su različiti: zijevanje se proširuje na ždrijelo, grkljan, prsa, nos i usta.
Ovaj refleks, izazvan ili ne, rađa se zajedno s nama. Već se u 11. tjednu trudnoće kod fetusa može vidjeti kontrakcija usta i spuštanje jezika u trajanju od nekoliko sekundi.
Osim toga, i životinje zijevaju: psi, mačke, miševi, zmije, ribe, ptice su u tome slični nama.
No, čemu služi zijevanje? Što se događa kad zijevamo?
Čudno, ali takva svakodnevna i univerzalna pojava nikada nije bila dublje istraživana, možda zbog poteškoća provedbe u laboratorijskim uvjetima.
Teorije zijevanja
Neke teorije smatraju da je zijevanje podivljali refleks istih neurotransmitera (posebno serotonina) koji djelujući na cerebralnoj razini, utječu i na emocije, raspoloženje, apetit i ostale aspekte našeg života. Ima i onih koji tvrde da je zijevanje znak empatije (od tu nastaje zaraznost geste), dijeleći ponašanje i fiziološko stanje s osobama koje vas okružuju. Drugi, pak, smatraju da bi to mogao biti odraz nesvjesnog oponašanja koji je temelj ljudskog učenja (isto kao što se događa pri usvajanju jezika) ili način neverbalne komunikacije kako bismo članovima grupe pokazali svoje stanje umora, usklađujući ritmove sna i budnosti.
Ipak, zijevanje nije samo pojava dosade, pospanosti ili umora. Na primjer, prema nedavnom istraživanju riječ je o inteligentnom mehanizmu rashlađivanja mozga. Ukratko, to je proces homeostaze koji nam dopušta da oporavimo fiziološku ravnotežu.
Ostala su istraživanja naglasila funkciju odgovora na višak ugljičnog dioksida, s obzirom na razinu kisika u krvi.
Ove i ostale teorije jasan su primjer koliko su kompleksni fiziološki mehanizmi koji reguliraju različite tjelesne funkcije; zbog toga, sljedeći put kada vidite nekoga da zijeva, najvjerojatnije nećete više razmišljati da je to znak umora. Zijevnuli ste, jel' da?
1. U slučaju preopterećenja zbog posla, mozak se pregrije: zahvaljujući zijevanju temperatura se snižava.
2. Neki lijekovi, kao što su oni za liječenje Parkinsonove bolesti, mogu izazvati zijevanje, kao što se događalo Ivanu Pavlu II. koji je u kasnim godinama bolovao od te bolesti.
3. Postoji povezanost između 3 pojave: zijevanje, orgazam i kihanje. Sva tri (pod kontrolom istog živca – vagus) proizvode sličan osjećaj blagodati vezan uz kratak gubitak kontakta sa stvarnošću.
4. Za većinu sisavaca zijevanje služi kao „sinkronizator“ ciklusa između spavanja i budnosti zajednice. Zijevanje dominantnog muškarca može biti pokazatelj grupi da je vrijeme za odlazak na spavanje.
Italia
Slovenija
Njemačka 
Francuska 
Engleska 