Sanjanje: neobjaš njiv misterij

Jeste li se ikada zapitali š to se događa u trenutku kad idete spavati, zaspete i napustite stanje budnosti?

U snovima je sve moguće…
...pojesti kilogram Nutelle i imati sjajnu figuru.
...baciti tortu u lice vaš eg š efa ili š efice bez ikakvih posljedica.
...pobjeći s australskim surferom jaš ući na konju.
...zaustaviti vrijeme kako bismo popravili ili promijenili neš to.
...letjeti.

Šteta š to su to samo snovi i š to je, kad se probudimo, sve isto kao i prije.

Svake noći u naš im se snovima prapovijest miješ a sa znanstvenom fantastikom, logika s nedosljednoš ću kako bi se udahnuo ž ivot nerealnim pričama koje mogu potaknuti realne osjećaje poput sreće, tuge, straha, tjeskobe, euforije. Mož emo uključiti osobe koje poznajemo, kao i ljude koji su nam potpuno nepoznati, poznata mjesta i mjesta koja nikad prije nismo vidjeli. Ponekad se samo prisjećamo događaja koji su se dogodili tijekom dana, a ponekad prizivamo naš e najintimnije tajne, strahove i maš tarije.

Kad sanjamo?
Još prije nekoliko godina smatralo se da snovi nisu prisutni cijelo vrijeme spavanja, već samo u tzv REM fazi. Promjenu tog koncepta potvrdila su razna istraž ivanja koja su pokazala da tijekom ostalih faza naš eg noćnog odmora (u ne-rem fazi/ nrem) također sanjamo. REM faza je faza koja je najbliž a buđenju, zato u većini slučajeva viš e pamtimo snove koje sanjamo u REM fazi od onih u NREM fazi. Isto tako, u svakoj fazi spavanja imamo određene vrste snova. Tokom REM faze, na primjer, osobe obično kaž u da su interakciji s 2-3 osobe, one koje znaju u stvarnom ž ivotu. U NREM fazi pak, češ će sanjamo viš e osoba, kao i nepoznate osobe.

Što se događa s naš im tijelom dok sanjamo?
Tijekom ovog procesa, mozak je skoro u potpunosti aktivan i potreban mu je dvostruko veći dotok krvi nego š to je to potrebno kad smo budni. Samo jedan dio mozga prestaje funkcionirati dok spavamo – centar za logiku. Upravo zbog toga, snovi često preuzimaju nerealne nijanse. Kako ne bismo mogli i ostvariti ono š to sanjamo, mozak š alje signale leđnoj mož dini da privremeno paralizira naš e udove. Jedina stvar koju pomičemo dok sanjamo u REM fazi jesu naš e oči koje se kreću u skladu s aktivnostima u snu. Stoga, ako sanjamo da gledamo teniski meč, naš e će se oči ispod kapaka pomicati lijevo/desno kao š to bi to činile dok smo budni.

Zaš to sanjamo?
Snovi fasciniraju filozofe već tisuće godina. Predlož ene su razne teorije zaš to se događa ova mož dana aktivnost, no ni jedna ne “drž i vodu” u potpunosti. Očito je da je razlog zbog kojeg sanjamo još i dalje velika tajna. No, to nije zaustavilo znanstvenike da iznesu neke prilično fascinantne pretpostavke:
• Kako bismo ostvarili naš e ž elje, kaž e Freud. Svaki san, nebitno koliko zastraš ujući, mož e biti interpretiran na način kako bi se postiglo ono š to ž elimo, doslovno ili simbolično.
• Kako bismo riješ ili probleme, tvrdi Barret (psihologinja sa sveučiliš ta Harvard): "jedan od ciljeva snova jest pomoć oko pronalaska kreativnih odgovora na poteš koće koje nas muče dok smo budni."

Da, ako se to dogodi u REM fazi. Tzv. snovi "u epizodama" imaju veze sa kratkim noćnim buđenjima. Na primjer, progoni nas uznemirujući lik i naglo se probudimo zbog straha (ili zbog nekog vanjskog faktora kao š to je iznenadna buka). Nakon toga, mirno se vratimo spavati i nastavljamo sanjati san gdje smo stali. Studije iz područja fiziologije spavanja pokazuju da će se, prekine li se san u REM fazi, on gotovo sigurno nastaviti.

Zanimljivost!

• 1. 12% osoba sanja u crno-bijeloj boji
• 2. 90% detalja koji se nalaze u naš im snovima zaboravljamo u prvoj minuti nakon buđenja.
• 3. Što je kuća hladnija, snovi će biti jeziviji.
• 4. Tijekom noći, većina nas sanja svakih 90 minuta.
• 5. Dok sanjamo, ne mož emo i hrkati u isto vrijeme.

… a sada je vrijeme za spavanac.. Laku noć!